Menu Close

Posjet Šibensko-Kninskoj županiji,

Na trodnevni izlet u Šibensko-Kninsku Županiju krenuli smo u 6.00 sati. Polazak je bio od Župe Sv. Josipa na Trešnjevci u Zagrebu. Putovali smo autobusom, ukupno je sudjelovalo 50 sudionika Eu-projekta UP.02.2.2.10.0033.-„Izvaninstitucionalne usluge za branitelje i članove obitelji“. Voditelji izleta je Slavko Validžić – predsjednik udruge i koordinator projekta.

Uz kraće zaustavljanje putem na odmorištu Zir „kod Macole“ stigli smo u 10.30 h na autobusni kolodvor u Šibeniku. Izlaskom iz autobusa uputili smo se prema katedrali gdje nas je dočekala vodič zadužen za katedralu.

U katedrali voditeljica je održala kratko predavanje o povijesti katedrale.

„Katedrala svetog Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. godine uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.

Popodne prvo smo posjetili tvrđavu „Sv. Mihovil“:

Tvrđava sv. Mihovila smjestila se na povoljnom položaju podno kojeg se razvio srednjovjekovni Šibenik. Izgrađena je na strmoj stijeni, sedamdesetak metara iznad razine mora, koja kontrolira i brani ušće rijeke Krke, ali i druge važne prometne pravce prema sjeveru i jugu Dalmacije.

Zatim odlazimo do tvrđave „Barone“ Paralelno sa Tvrđavom sv. Ivana, 1646. godine izgrađena je Tvrđava Barone. Smještena je 90 metara iznad mora na brdu koje se ranije zvalo Vidakuša.

Drugi dan započimljemo s Psihološkom radionicom koju je proveo Ivan Sušanj dipl. psih., radionica je trajala do 9.30 h, zatim autobusom krećemo u pravcu Drniša do Otavica gdje se nalazi Meštrovićev Mauzolej.

Crkva Presvetog Otkupitelja – grobnica obitelji Ivana Meštrovića, neformalno Meštrovićev mauzolej, nalazi se na brežuljku iznad Petrova polja, kod Otavica, u selu Ružiću, nedaleko od obiteljske kuće njegovih roditelja. Osnovnu ideju i koncepciju građevine dao je Ivan Meštrović, koji je i investitor (zemljište je dobio na dar od općine Drniš). Meštrović je osmislio građevinu kao spoj memorijalnoga, umjetničkoga i sakralnoga. U formalnom i arhitektonskom smislu građevinu karakteriziraju određeni elementi antičke tradicije i obilježja secesije, uz istodobno približavanje suvremenoj, oblikovno i funkcionalno pročišćenoj arhitekturi.

Nakon obilaska Mauzoleja krenuli smo u pravcu Knina te se slikamo ispred Spomenika Oluji 95.

Prostor samog slavoluka – paviljona je natkriveni i zaštićeni prostor koji nije u potpunosti fizički zatvoren. Time on označava mjesto u kojem se na trenutak zaustavljamo, slavimo, molimo, odajemo počast (paljenje svijeća, polaganje vijenaca…). Njegova forma slavoluka aludira na pobjedu. Ali njegova otvorenost označava mogućnost prolaza, kretanja dalje, postaje na putu…

Unutra je spomen kapela u kojoj se pale svijeće (stilizirana varijanta „dušica“ – staklene prizme (plexi) koje se pale ubacivanjem novčića. Zid za koji je pričvršćen križ betonski je, grubo obrađeni zid u koji su ugrađene do vidljivosti izbrušene čahure.

Treći dan poslije doručka, uzimamo prtljagu i autobusom krećemo prema „Roškom slapu“. U 10.00 h imali smo dogovoren panoramsko razgledanje rijeke Krke uzvodno s dva broda.

Roški slap jedno je od najljepših mjesta u sklopu nacionalnog parka unatoč tome što većina posjetioca Nacionalnog parka Krka ni ne zna za to mjesto i što ono sve nudi. Roški slap je glavni ulaz u Nacionalni park Krka  (otvoren cijele godine), a smješten je otprilike 30 km od dva glavna ulaza u Skradinu i Lozovcu. Od Roškog slapa uzvodno  imali smo panoramsko razgledavanje kanjona Krke u trajanju od 2 i pol sata, a prolazimo pored manastira Krka. Uzvodno od Krka manastira dolazimo do tvrđave Trošenj i Nečven, tu se brodovi okreću i vraćaju se nizvodno do Roškog slapa. Dužina panoramskog razgledavanja kanjona rijeke Krke iznosi oko 5,5 km.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *